Page 39 - BHSportLife Magazin No.18
P. 39

Kako prepoznati bukvu
         na Bjelašnici?
         Vrlo lako! Po visinskoj amplitudi po-
         sljednja od visokog drveća rasprostra-
         njena iznad zimzelenog pojasa. Listo-
         padna vrsta, u visočijim predjelima
         često zakržljala, iskrivljena, često gr-
         mastih stabala pri osnovi sabljasto   Ono po čemu ćemo je najlakše razli- li  za pripremanje čaja, tinktura, eterič-
                                               ć
                                           č
                                      O
                                                   j
                                                      jl kš
         povijenih (tada već govorimo o su-  kovati od ostalog zimzelenog drve-  nih ulja i sirupa. Smola se može zva-
         balpskoj bukvi Fagetum subalpinum u   ća upravo su specifične iglice, koje na
         narodu znana kao montana bukva ili   vrhu podsjećaju na malo štampano   kati kao žvakaća guma, u nekim kraje-
                                                                   vima poznatija kao maga. Unutrašnji
         planinska bukva). Kora je pepeljasto-  slovi m. Pljosnate su, na licu tamno-  dio kore je takodjer jestiv, kao dodatak
         sivkasta, specifična sa mnoštvom ne-  zelene a naličju s dvije paralelne bjel-
         pravilnih tragova svjetle boje na ta-  kaste pruge. Zapamtimo šišarike jele   brašnu. Naziv ove biljke često se mije-
                                                                   ša sa Juniperus communis ili kleka, ve-
         mnijoj podlozi i upravo izgleda kao da   su okrenute prema gore. Grane su ta-  nja, smrika, obična bobovica - koja je
         je svaka minula zima svojim kistom   kodje okrenute prema gore kao da pr-  srednje visok grm ili nisko drvo tj. pot-
         hladnoće ostavila trag na njoj. Tanka   kose zimi i zemljinoj ravnoteži.  puno različita biljka.
         je i nerijetko ostaje glatka do u dubo-
         ku starost.                  Smreka (smrča) obična, ovo veliko   Šume bukve i jele sa smrčom odliku-
                                      zimzeleno drvo,  pomalo ležerna u od-  ju se izuzetnim flornim bogatstvom,
         Pojedina stabla bukve na Bjelašni-  nosu na jelu, visine čak i do 50 m ima   a glavna razlika u zastupljenosti poje-
         ci dostižu čak i do 40 m visine, te pr-  specifičnu široku krošnju sa pršljena-  dinih vrsta drveća, grmlja i prizemne
         sni prečnik nekih 60 cm. Ali najčešće   sto rasporedjenim granama koje su sa-  flore uslovljena je edafskim faktorima.
         su stabla niža, opet kao posljedica ne-  bljasto zakrivljene. Prepoznati ćemo   Više o flornim bogatstvima Bjelašnice
         milosrdne klime i nadmorske visine na   je po visećim šišarikama (za razliku od   govoricemo u nekom narednom bro-
         kojoj rastu.                 jele). Specifična je po tome što mnogi   ju, prateći razvoj biodiverziteta kroz
         Kako jelu razlikovati od     češeri ostaju na granama i nakon ispa-  godišnja doba. I dok čekamo buđenje
                                      danja sjemena.
         ostalih zimzelenih vrsta?                                 biljaka i odlazak drage nam zime že-
                                      Smrču ili smreku običnu definitivno   limo vam da živite zdravo i šetate po
         Stabla vite jele su u prosjeku od 35 do   trebate zapaziti zbog njenih izuzetno   šumama puno. Svaki slobodan trenu-
         60 m visine. Kora je na mladim stabli-  hranljivih mladih iglica bogatih vita-  tak provedite na čistom zraku planine,
         ma sivkasta i glatka a u starijoj dobi   minom C. Možete ih koristiti kao izu-  moj izbor je upravo Bjelašnica. „
         potamni i ispuca uzduž i poprijeko.   zetnu proljetnu grickalicu, koriste se   Aida Lopčalija, dipl. ing. šumarstva
                                                                                          I
                                                                               SKI & BOARD   39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44